HAYAT.ba: Rasparčan sigurnosni sistem u BiH pogoduje krijumčarenju umjetninama

by CPKU | 18. Aprila 2021 19:47

Rasparčan sigurnosni sistem u Bosni i Hercegovini, nedovoljna suradnja među državama zapadnog Balkana u smislu razmjene informacija i koordiniranje u policijskim akcijama, najviše pogoduju kriminalnim strukturama koje unapređuju svoju suradnju i nastavljaju sa krijumčarskim aktivnostima – kazao je u razgovoru za Fenu Dženan Jusufović, direktor Centra protiv krijumčarenja umjetnina (CPKU).

Jusufović dalje navodi da prema podacima Interpola, ilegalna trgovina kulturnim dobrima i umjetninama zauzima treće mjesto odmah poslije trgovine oružjem i drogom. Sigurnosni stručnjaci su jedinstveni u stavu da je baklanska krijumčarska ruta funkcionisala i opstala bez obzira na istorijska dešavanja na ovim prostorima. Zavisno od globalnih dešavanja, može se mjenjati intenzitet, vrste roba ili način krijumčarenja, ali teško da može doći do promjene rute u geografskom smislu.

Domaći i strani mediji često koriste pojam “balkanska krijumčarska ruta” koja je aktuelna posljednjih godina kako su intenzivirana dva globalna problema – terorizam i migracije. U izvještaju Odjeljenja za narkotike UN-a (UNODC), kao i Interpola i Europola, te američkih i drugih međunarodnih organizacija i dalje ukazuju da je balkanska krijumčarska ruta jedna od najfrekventnijih i najeksploatisanijih krijumčarskih ruta u svijetu. Robe koje se najčešće krijumčare su žestoko piće, cigare, tekstil… Ipak, najunosnija zarada je na drogama, oružju, trgovini ljudima i organima, te trgovina umjetninama.

Pored još nerazriješenih slučajeva po pitanju povrata Nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, umjetničkog djela “Magdalena” autora Đoke Mazalića iz privatne zbirke Envera i Damirke Mulabdić koje se nalazi na Interpolovoj potrazi za umjetninama a za koje se zna da se nalazi na teritoriji Republike Srbije, tu je i međunarodni skandal izazvanom aferom “Ikona”.

Jusufović ističe da Bosna i Hercegovina mora dati odgovor kako se nevedena ikona našla na njenoj teritoriji kod visokopozicioniranog predstavnika vlasti, te njeno nepropisno ponovno vraćanje na teritoriju BiH. Bosna i Hercegovina  je potpisnik UNESCO Konvencije iz 1970. godine kao i UNIDROIT Konvencije iz 1995. godine koje govore o mjerama zabrane i sprečavanja uvoza i izvoza kulturnih dobara i u skladu sa tim konvencijama ima i obavezu provoditi iste.

Da ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak govore dvije zapljene krajem 2020. godine. Prva se desila u novembru 2020. godine kada su službenici granične policije na Aerodoromu Tuzla zaplijenili 18 četverostrukih zlatnih dukata sa likom Franje Josipa. Druga zapljena se desila u decembru 2020. godine kada su službenici Granične policije na graničnom prelazu Orašje oduzeli 44 zlatna dukata sa likom Franje Josipa.

Slijedom događaja koji su se desili u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci, a na osnovu zaključaka sa konferencija koje je organizovao Centar protiv krijumčarenja umjetninama u oktobru 2015. godine i oktobru 2018. godine, za Bosnu i Hercegovinu je sada najvažnije pitanje a koje je vezano za ilegalnu trgovinu umjetninama formiranje “Nacionalne baze podataka nestalih umjetnina” i fromiranje “Specijalizovane policijske jedinice za umjetnine”.

Ovo je neophodno u skaldu sa međunarodnim Konvencijama i Rezolucijama a posebno je važna Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija broj 73/130 iz decembra 2018. godine. To je prva Rezolucija koja izražava potrebu za postojanjem/formiranjem “specijaliziranih policijskih jedinica za umjetnine” za slučajeve povezane sa kulturnim nasljeđem prema Konvenciji UNESCO iz 1970 godine čiji je potpisnik i Bosna i Hercegovina. Spomenuta Rezolucija poziva sve države članice da uz pomoć INTERPOL-a formiraju “Specijalizovane policijske jedinice za umjetnine” isključivo posvećene zaštiti kulturne baštine, istodobno ističući važnost postojanja i povezivanja “Nacionalnih baza podataka o nestalim djelima” sa bazama INTERPOL-a.

Formiranje “Nacionalne baze podataka o nestalim umjetninama” i “Specijalizovane policijske jedinice za umjetnine” je neophodno kako bi Bosna i Hercegovina na adekvatan način odgovorila na izazove koji se tiču posebno pitanja ilegalne trgovine umjetninama.

Što se tiče svijesti građana o značaju ove problematike kao i zaštiti kulturnih dobara u Bosni i Hercegovini, Centar protiv krijumčarenja umjetninama je radio na podizanju svijesti javnosti sa svojim međunarodnim i domaćim partnerima.

IZVOR: Hayat.ba[1]

Endnotes:
  1. Hayat.ba: https://hayat.ba/rasparcan-sigurnosni-sistem-u-bih-pogoduje-krijumcarenju-umjetninama/394107/

Source URL: https://www.cpku.org/hayat-ba-rasparcan-sigurnosni-sistem-u-bih-pogoduje-krijumcarenju-umjetninama/