Oslobođenje: Pregovaramo o “Titu” Safeta Zeca

by CPKU | 5. Avgusta 2019 23:07

Ilegalna trgovina umjetninama, kao jedna od tri najzastupljenije vrste krijumčarenja u svijetu, zajedno sa drogom i oružjem, posebno je prisutna u BiH, prvenstveno zbog činjenice da je naša zemlja, zbog geografskog položaja, ali i nerazvijenog sistema zaštite, vrlo pogodna za tranzit, ali i posljednje utočište krijumčarenih umjetnina. Upravo ovo je i bio povod jučerašnjoj konferenciji u organizaciji Centra protiv krijumčarenja umjetninama Tuzla, Misije OSCE-a u BiH i Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova pri Ministarstvu sigurnosti BiH.

Proširen registar

Kako je istaknuto, BiH nema pretjerano jake mehanizme ni kapacitete da se izbori s krijumčarenjem umjetnina, zbog čega je počela i obuka agencija koje bi mogle značajno doprinijeti smanjenju broja krivičnih djela iz ove oblasti.

– Ovo je samo jedna u nizu edukacija koje smo dosad organizovali. Sve što smo dosad radili sa sudijama i tužiocima polako dobija smisao, jer pokušavamo zaokružiti cjelinu i obučiti sve ljude koji na bilo koji način imaju mogućnost doći u kontakt s krijumčarenim umjetninama. BiH je daleko od toga da bude imuna na ovu vrstu kriminala, zbog čega smo mi na jednom mjestu okupili i predstavnike Granične policije, Uprave za indirektno oporezivanje, Interpola BiH i drugih jedinica, kako bismo obučili ljude da prepoznaju krijumčarenje kada mu svjedoče, kazao je Dženan Jusufović, direktor Centra.

Centar protiv krijumčarenja umjetnina je prije nekoliko godina samostalno krenuo u borbu protiv ovih krivičnih djela, s početnim ciljem da napravi bazu svih umjetnina koje su ukradene iz BiH tokom ratnih, ali i poratnih godina. Nedugo nakon osnivanja Centra, objavljen je i prvi registar ukradenih umjetnina, sa nešto više od stotinu umjetnina koje su prijavljene da nedostaju tuzlanskoj Međunarodnoj galeriji portreta, Umjetničkoj galeriji BiH i privatnoj kolekciji porodice Mulabdić iz Bosanskog Novog.

Rezultat učinjenog odmah je bio evidentan – nekoliko djela se odmah našlo na listi Interpola, od kada za njima traga i ovaj policijski organ, a nekoliko djela je i pronađeno, mada ona još nisu vraćena u Bosnu i Hercegovinu.

– Od osnivanja registra, mi smo ga proširili sa 72 eksponata iz Muzeja istočne Bosne, koji su nestali 2012. godine. Što se tiče efekata našeg rada, jedan dio eksponata iz Međunarodne galerije portreta Tuzla je pronađen i vraćen, a identifikovano je još jedno umjetničko djelo – Safet Zec “Tito u djelima likovnih umjetnika”, koje potpada pod Nacionalno dobro BiH, te se trenutno pregovara da se i ono vrati. Znamo da se djela iz privatne kolekcije Mulabdić nalaze u Srbiji, ona su također na listi Interpola, pa ćemo vidjeti kako će se to okončati, dodao je Jusufović, uz kvalifikaciju da je BiH opustošena zemlja.

Da stvari idu nabolje, svakako svjedoči i činjenica da se u priču o krijumčarenju umjetninama uključilo i državno Ministarstvo sigurnosti sa svojom Agencijom za školovanje i stručno usavršavanje kadrova.

– Mi smo ovo shvatili jako ozbiljno, jer po procjenama bezbjednosnih službi, krijumčarenje umjetnina je odmah iza krijumčarenja droge i oružja i isto je toliko unosno. Ako uzmete da vrijednost nekih umjetnina na tržištu prelazi i 100 miliona KM, onda je jasno da će to biti predmet interesovanja kriminalaca. Dosad je ovo za pripadnike bezbjednosnih agencija relativno nepoznata oblast, ali mi želimo da obučimo sve one službenike koji su na prvoj liniji provjera kada su u pitanju umjetnička djela, kazao je Saša Govedarica, zamjenik direktora Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova.

Finansiranje terorizma

Obuci je prisustvovao i OSCE, koji je ponudio pomoć kako bi se ova oblast konačno stavila pod kontrolu. Prema informacijama kojima oni raspolažu, ono što zabrinjava jeste da se novac od krijumčarenja umjetnina nerijetko koristi čak i za finansiranje terorizma.

– Interesantno je da se profit od krijumčarenja ovih djela, kako nam podaci pokazuju, koristi u svim vrstama organizovanog kriminala, terorizma, korupcije i sve zemlje članice OSCE-a su prepoznale ovo kao jedan od prioriteta, naglasila je Selma Zuković iz OSCE-a.

Iako je identifikovano oko 180 umjetnina koje nedostaju iz različitih muzeja, galerija i kolekcija, nekoliko njih se posebno izdvaja svojom važnošću za očuvanje bh. kulturnog identiteta.

Nestala su, između ostalih, djela “Portret Meše Selimovića” Ismeta Mujezinovića, “Autoportret” Božidara Jakca, koja je prijavila Međunarodna galerija portreta Tuzla, zatim “Mjesečina na Ženevskom jezeru” Ferdinanda Hodlera, “Grob sv. Spiridona” grčkog majstora i “Savaot” italijanskog majstora iz Umjetničke galerije BiH, a tu su i djela iz privatne kolekcije Mulabdić “Magdalena” Đoke Mazalića i “Ženski akt” Petra Tiješića.

Preuzeto sa: Oslobođenje.ba[1]

Endnotes:
  1. Oslobođenje.ba: https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/pregovaramo-o-titu-safeta-zeca-476506

Source URL: https://www.cpku.org/oslobodjenje-pregovaramo-o-titu-safeta-zeca/