Mediji: Dženan Jusufović, predsjednik CPKU BiH: Brojne umjetnine ukradene u BiH, djela su od neprocjenjive vrijednosti

Mediji: Dženan Jusufović, predsjednik CPKU BiH: Brojne umjetnine ukradene u BiH, djela su od neprocjenjive vrijednosti
Novembar 17 15:07 2018 Printaj ovaj članak

– Veliki broj umjetničkih djela, kao i pokretnih kulturnih dobara je nestao u posljednje tri decenije u BiH. Ratna razaranja su pratila i bespoštedne krađe umjetnina iz privatnih i javnih kolekcija – priča za Srpskainfo Dženan Jusufović, predsjednik CPKU BiH.

Upravo zbog nepostojanja jedinstvenog registra nestalih djela, Centar protiv krijumčarenja umjetninama je, prema njegovim riječima, inicirao formiranje baze podataka nestalih umjetnina (baza podataka se nalazi na službenoj stranici www.cpku.org) i permanentno se dopunjava sa informacijama i podacima o nestalim djelima, a za koje postoje krivične prijave podnesene nadležnim policijskim službama ili tužilaštvima.

– Vrijednost cjelokupnog fonda nestalih umjetnina je teško utvrditi, čak i aproksimativno. Ono što motiviše rad CPKU je i činjenica da su mnogobrojne umjetnine ukradene u BiH, djela od neprocjenjive vrijednosti, jer predstavljaju kulturnu baštinu BiH. Neke od umjetnina imaju i status nacionalnog spomenika BiH, čime je materijalna vrijednost pojedinačne umjetnine u drugom planu, u odnosu na njen ukupan značaj u pogledu kulturno – istorijske i umjetničke zaostavštine BiH i njenih naroda. Neka djela najznačajnijih bh. autora i autora iz regije, pa čak i djela umjetnika sa međunarodne likovne scene se nalaze u bazi nestalih umjetnina. Radi se o djelima Ismeta Mujezinovića, Đoke Mazalića, Frane Kršinića, Petra Tiješića, Vilka Šeferova, Borke Avramove, Ferdinanda Hodlera, Hideo Furuta, Haydee Landing, Istvana Gellera, Mitsurua Nagashime i drugih, kao i ikone italijanskih, ruskih, grčkih i domaćih autora nastalih od 16. do 19. vijeka. Radi se o djelima koja su vlasništvo Umjetničke galerije BiH, Međunarodne galerije portreta Tuzla, odnedavno Centra za kulturu Tuzla i djela iz privatne kolekcije Damirke i Envera Mulabdića.

Da li su sva ova djela na spisku INTERPOL-a i da li su do sada neka od njih nađena?

– Aktivnosti CPKU su doprinijele da se broj ukradenih djela za kojima se traga putem Interpolove potjernice proširi. Prethodno je na navedenoj stranici Interpola bila objavljena potraga za samo 14 predmeta, od čega je 13 slika i jedna skulptura. Danas je taj broj veći i iznosi ukupno 27 umjetničkih predmeta – 21 umjetnička slika, tri crteža i tri skulpture. Jedan od eliminatornih uslova za objavljivanje potrage na Interpolovoj bazi podataka je i postojanje fotografske reprodukcije za nestalo djelo. Za neke od navedenih djela ne postoji fotografska reprodukcija, što upravo predstavlja razlog njihovog neobjavljivanja na toj stranici.

Koliko su i nakon rata na području BiH česte krađe umjetnina?  

– Centar protiv krijumčarenja umjetninama raspolaže podacima o nestalim djelima za koja je već podnesena prijava nadležnim policijskim službama i/ili tužilaštvima. Prethodno sam napomenuo da su to djela iz Umjetničke galerije BiH, Međunarodne galerije portreta Tuzla i privatne kolekcije Damirke i Envera Mulabdića. Nije rijetka pojava krađe umjetnina i pokretnih kulturnih dobara. Na primjer 2012. godine je opljačkan Muzej istočne Bosne u Tuzli. Tom prilikom je otuđeno preko 70 muzejskih eksponata. U septembru 2017. godine je opljačkan atelje Maria Mikulića u Sarajevu. Evidentirane su i krađe umjetničkih djela Ljube Laha iz Kulturnog centra u Bugojnu, zatim u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu i slično. Može se reći da je obim i intenzitet krađa manji u odnosu na ratni period, ali da nije zanemarljiv i da je često prisutna pojava.

Da li ste do sada imali anonimne dojave o nekom nestalom djelu?

– CPKU prvenstveno radi na podizanju svijesti javnosti, stručnih i profesionalnih lica koja se bave prikupljanjem, obradom i prezentovanjem umjetnina i preventivnim radom s ciljem zaštite pokretnih kulturnih dobara i umjetničkih djela. Sve poslove vezane za prijave, identifikovanje, restituciju i eventualne sudske procese vode zakonom utvrđene institucije pravosuđa i nadležne policijske službe. S ciljem lakšeg pronalaska ukradenih umjetnina i omogućavanja njihove identifikacije u postupku potrage CPKU je u saradnji sa Francuskom ambasadom i OCBC (Generalnom direkcijom nacionalne policije Francuske, Centralni ured za borbu protiv krijumčarenja kulturnih dobara) objavio nekoliko dokumenata („Krađa u muzejima – preventivne mjere i uputstva u slučaju krađe“,  Uputstvo za fotografisanje umjetnina i vrijednih predmeta i Deskriptivnu karticu za umjetnine) čiji je osnovni cilj preventivna zaštita umjetnina privatnih kolekcionara, galerija i muzeja. Što se tiče operativnih poslova u identifikaciji ukradenih umjetnina CPKU je do sada ostvario saradnju sa pravosudnim institucijama (Kantonalno tužilaštvo Sarajevkog kantona, Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona, Opštinski sud u Tuzli), a ukoliko dobijemo anonimnu prijavu iste prosljeđujemo nadležnim organima.

Kako neko, ko zna za određeno nestalo umjetničko djelo ili ga posjeduje, a želi nekažnjeno da ga vrati, treba da postupa?

– Ukoliko neko posjeduje umjetničko djelo, a ima informacije da je ukradeno, potrebno je prijaviti nadležnoj policijskoj službi ili vratiti legalnom vlasniku. Jedan od programskih ciljeva CPKU je restitucija, odnosno povratak ukradenih i nestalih umjetnina legalnim vlasnicima, bilo da se radi o javnim ili privatnim kolekcijama. U vezi statusa osobe ili institucije koja izvrši povrat ukradene umjetnine prvobitnom vlasniku, potrebna je konsultacija sudske teorije i prakse u oblasti krivičnih zakona BiH.

Da li svi muzeji i galerije u BiH posjeduju materijal „Krađa u muzejima – preventivne mjere i uputstva u slučaju krađe“?

– CPKU je poslao na mnogobrojne adrese muzeja i galerija u BiH, materijal „Krađa u muzejima…“ koji sadrži decidne informacije za uposlenike i rukovodstva, šta uraditi u slučaju krađe sa aspekta saradnje sa policijskim i pravosudnim organima, tu su neke odredbe krivičnih zakona BiH, FBiH, RS i Brčko Distrikta, dijelovi Etičkog kodeksa za zaposlenike muzeja i galerija, uputstva o potrebi tehničke i fizičke zaštite depoa i izložbenih prostora i slično.

Zajedno za rješavanje problema

Kakvu saradnju imate sa muzejima i galerijama u BiH?

– CPKU je u početku svog djelovanja, neposredno nakon osnivanja potpisao protokole o saradnji sa brojnim institucijama: Umjetnička galerija BiH, Udruženje likovnih umjetnika BiH, Historijski muzej BiH, ICOM BiH, Pravni fakultet u Tuzli, Muzej Unsko – sanskog kantona, Udruženje likovnih umjetnika Tk i mnogi drugi. Dvije konferencije koje je organizovao CPKU (2015. i 2018. – više informacija na službenoj stranici www.cpku.org ) sa više od 80 predstavnika institucija iz oblasti pravosuđa, sigurnosti i kulture potvrdile su dobru saradnju sa navedenim institucijama, koje su prepoznale potrebu za rješavanje ove problematike.

Članak preuzet sa: srpskainfo.rs

  Kategorije: