KLIX.ba: Galerije oštećene za milione KM: BiH dobija prvu bazu o ukradenim umjetničkim djelima

KLIX.ba: Galerije oštećene za milione KM: BiH dobija prvu bazu o ukradenim umjetničkim djelima
Februar 27 20:47 2017 Printaj ovaj članak

Bosna i Hercegovina još uvijek nema zvaničan registar izgubljenih i ukradenih umjetničkih djela. S ciljem urušavanja nezakonite trgovine umjetničkim radovima Centar protiv krijumčarenja umjetninama prije četiri godine počeo je prikupljanje podataka o izgubljenim i ukradenim radovima u BiH, a zvanična objava baze podataka očekuje se u maju ove godine.
“Ovo je projekat na kojem mi u saradnji sa Ambasadom Francuske u BiH radimo već četiri godine. U martu je planiran početak izrade baze, a očekujemo da će do kraja mjeseca maja biti završen posao”, kazao je na početku razgovora za Klix.ba Dženan Jusufović, predsjednik Centra protiv krijumčarenja umjetninama.

Uz pomoć umjetničkih galerija i privatnih kolekcionara, ovaj centar je uspio prikupiti određen broj informacija o ukradenim djelima u BiH.

Bazu će u početku sačinjavati podaci o više od 100 nestalih umjetničkih djela višemilionske vrijednosti iz Međunarodne galerije portreta (MGP) u Tuzli, Umjetničke galerije BiH u Sarajevu i privatne kolekcije Envera Mulabdića.

“Kako vrijeme bude odmicalo tako ćemo našu bazu i ažurirati sa ostalim podacima. Ovdje je bitno istaći da će sve što uradimo biti dostupno svim građanima, ali i službama koje se trebaju baviti ovom problematikom”, pojašnjava Jusufović.

U Interpolovoj bazi 13 djela iz BiH

Centar za borbu protiv trgovine umjetninama ima ostvarenu saradnju i sa Interpolom u čijoj se bazi trenutno nalaze informacije o 13 nestalih djela iz naše zemlje koja se potražuju.

“Mi smo ovaj projekat trebali realizovati još prije godinu dana, ali smo od određenih institucija zamoljeni da to ne radimo, jer će oni završiti sav posao. Naš centar je dobio uvid u Interpolovu bazu podataka, nakon čega smo se uvjerili da po ovom pitanju dosad ništa nije poduzeto. Shodno tome, mi sada uzimamo stvari u svoje ruke i završavamo posao”, nastavlja Jusufović.

Mišljenja je da će formiranje ove baze biti od velikog značaja i za bh. granične službe.

“Službenici Granične policije BiH pomoću ove baze imat će uvid u nestala umjetnička djela te će moći brže reagovati prilikom eventualnog pronalaska nekog od njih”, dodaje on.

Koliko je umjetnina ukradeno od ratnog perioda u BiH do danas zvanično nije poznato, s obzirom da jedinstveni registar još uvijek nije zaživio.

Prema informacijama sa kojima raspolaže ovaj centar, traga se za nekoliko hiljada djela čija je vrijednost višemilionska.

“Udruženje likovnih umjetnika BiH potražuje od 1.000 do 1.200 djela koja su nestala iz Likovne kolonije Počitelj. Tu imamo i MGP Tuzla, Muzej istočne Bosne u Tuzli, Umjetničku galeriju BiH, Centar za kulturu u Bugojnu gdje je riječ o kompletnoj zbirci djela Ljube Lahara… Pored institucija, imamo i privatne kolekcije koje su oštećene”, naglašava sagovornik portala Klix.ba.

BiH kao tranzit

Iako javnost nijemo gleda na ovu problematiku, Jusufović upozorava da su u BiH itekako prisutni kriminalni krugovi koji se bave krađama umjetnina.

“Koliko god mi mislili da to nas ne interesuje jer BiH ima druge socijalne probleme, u BiH postoje kriminalni krugovi koji se bave krađom umjetnina”, upozorava Jusufović.

170224122.2_xxl

Ukradena djela rijetko da se nalaze na teritoriji naše zemlje, već se vrlo brzo nakon krađe putem regije prebacuju dalje, sve do ruku kupaca.

“Nisam siguran da se vrijedna umjetnička djela koja su ukradena u BiH nalaze još uvijek u našoj zemlji. Mi nemamo razvijenu svijest, niti elitu koja bi se zainteresirala za ta djela. Koliko je Balkan jak po ovom pitanju pokazuje informacija da je nedavno u Francuskoj bilo suđenje za nestanak vrijednih djela, a osoba koja je optužena dolazi s područja Hrvatske. Prije toga bila je pljačka u vrijednosti od 165 miliona eura, a osoba je iz Srbije”, kaže Jusufović i nastavlja:

“Kada dođe vrijeme da se i kod nas stvari riješe, sigurno će se ljudi iznenaditi kada se pojave neka djela kod određenih ljudi. Također, postoje određene informacije i da se BiH koristila kao tranzitna zemlja za krijumčarenje umjetninama, a sredstva su korištena u svrhe finansiranja terorizma i slično, o čemu je već bilo govora u javnosti”.

Potreban veći angažman nadležnih

Mišljenja je i da bi se nadležne institucije trebale više uključiti u rješavanje ove problematike.

“Institucije koje bi se trebale baviti ovim problemom, ne bave se u onoj ozbiljnoj mjeri u kojoj bi trebale. Mi imamo određenu saradnju sa nekima od državnih organa, međutim neke od institucija u čijoj je nadležnosti ova oblast zapravo i same blokiraju naš rad. Ako se nekima od njih obratimo sa inicijativom na kraju dobijemo odgovor da smo mi nevladina organizacija i da to ne treba biti naš posao. Ali, mi nećemo odustati, jer imamo cilj da se koliko, toliko uhvatimo ukoštac sa trenutnim stanjem”, naglašava Jusufović.

S druge strane, uz pomoć međunarodnih partnera Centar za borbu protiv trgovine umjetninama u proteklom periodu održao je i niz obuka za sudije i tužitelje s ciljem pomoći u rješavanju nezakonite trgovine djela u našoj zemlji.

“Mi smo uspješnu saradnju dosad imali sa tužilaštvima Kantona Sarajevo i Tuzlanskog kantona, kao i sa Ambasadom Francuske u BiH te British Councilom. Saradnju smo ostvarili i sa Državnom policijom Francuske uz pomoć koje smo izradili dokument o pregledu stanja u ovoj oblasti, prevenciji, načinima borbe, pravnom okviru te preporukama”, kaže predsjednik centra.

Nestala djela čuvenih autora

Inače, priča o problemu krađe umjetnina u našoj zemlji u fokusu javnosti se našla 2011. godine kada je utvrđeno da su iz fundusa MGP u Tuzli nestale 72 vrijedne slike i skulpture čuvenih svjetskih autora kao što su Ismet Mujezinović, Safet Zec, Haim Pinto, Marija Ujević i mnogih drugih velikana likovne umjetnosti.

Većina djela do danas nije pronađena, a osumnjičeni bivši direktor ove ustanove Ćazim Sarajlić našao se na optuženičkoj klupi.

Pojašnjenja radi, Tužilaštvo TK je u augustu 2015. godine podiglo optužnicu protiv Sarajlića zbog osnovane sumnje da je kao vršilac dužnosti direktora MGP Tuzla počinio krivično djelo nesavjesnog rada u službi, a vezano za nestanak umjetničkih djela iz ove ustanove.

Optužnicom se Sarajlića tereti da u periodu od 2004. do 2010. godine, obavljajući funkciju direktora, svjestan da prema zakonskoj regulativi i internim pravilima institucije vodi odjeljenje umjetničkih zbirki, nije postupao prema važećim aktima.

To je za posljedicu imalo da je nakon primopredaje dužnosti 2010. godine utvrđen nedostatak umjetničkih djela iz galerije.

“Ovaj predmet se trenutno vodi pred Općinskim sudom u Tuzli. Djela i dalje nema, a mi ponavljamo da, ukoliko se ona vrate mi ćemo biti najsretniji. Ne možemo biti zadovoljni bilo kakvom presudom, ako se djela ne vrate”, kaže Jusufović koji je i direktor MGP Tuzla.

Efikasan način da se u potpunosti spriječi ilegalna trgovina umjetninama za sada ne postoji, a potencijalnim kupcima se savjetuje da prilikom kupovine obrate pažnju kada je riječ o originalnim certifikatima sa odgovarajućim žigom koji potvrđuju da djela nisu ukradena.

Na ovakav način sebe jedino mogu zaštititi od eventualnih neugodnosti ukoliko bi se ustanovilo da su djela koja imaju u svom vlasništvu zapravo ukradena iz neke od galerija, muzeja ili privatne kolekcije.

Članak preuzet sa Klix.ba

  Kategorije: